EU prava nam daju bar kakvu-takvu moć na korporacijama, pa probajmo ne sjediti na ušima. Imate mogućnot za 5 sekundi vremena (popunjavanje peticije, osigurati da bar u jednom potrošač ne bude ta * stranka.
Peticija probajmo onemogućiti publisher-ima da nam planned obsolescence ne postane realnost.

Želim znati više:
Video Accursed farms-a o peticiji
Rossmann o Accursed farms-u

Ne vidi se iz naslova, ali u pitanju je intervju u kojem se daje nešto konkretniji pogled na to kako su nastali i što bi se trebalo raditi na famoznim rodnim studijima.

Tko god se, makar marginalno, zainteresirao za područje koje Mirjana Kasapović naziva postjugoslavenskim studijama, neće ovdje pronaći ništa posebno zanimljivo. Nižu se odavno poznati, izlizani akcenti kritike postjugoslavenske optike. Za autoricu, postjugoslavenski pristup svodi se na „ideološku i političku mitologizaciju Jugoslavije“ i „čuvanje sjećanja na bivšu jugoslavensku državu“

piše Boris Postnikov

u El Shattu mu se rodila mater

late capitalism ethno folk summer hit

Zanima me kako su Hreminzi (HR + Leming) politički orijentirani. Ja osobno planiram glasati za Radničku Frontu. Jednostavno se najviše poklapaju s mojim svjetonazorom. Mogu prihvatiti i Možemo.

Ovde ili ovdje, pitanje je sad...

Ministrica kulture djelovala je uplašeno i izgubljeno, a premijer je, kao vjerojatno nikad dosad, iz sebe isijavao valove pasivne agresije. Čak i uobičajene litanije o tome kako smo blagoslovljeni njegovom Vladom bile su natopljene bijesom

(piše Jasmin Klarić)

https://www.lzmk.hr/vijesti/publikacija-hrvatska-enciklopedija-izabrani-clanci

U povodu desete obljetnice mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i njezina nedavna redizajna, Leksikografski zavod Miroslav Krleža objavio je publikaciju Hrvatska enciklopedija: izabrani članci, kao izbor reprezentativnih novih, nanovo napisanih ili temeljito prerađenih i dopunjenih članaka Hrvatske enciklopedije, univerzalne (opće) enciklopedije Leksikografskoga zavoda. U izboru od 149 članaka različitih veličina i iz različitih područja, neki se odnose na recentne događaje, pojmove i osobe, a neki nisu uvjetovani sadašnjim trenutkom, već su odabrani kao primjeri kontinuiranih stručnih revizija i dopuna.

Prvi svezak tiskanog izdanja Hrvatske enciklopedije, temeljnog izdanja Leksikografskoga zavoda i jednog od središnjih, trajnih programa nacionalne kulture – nakon Hrvatske encikopedije Mate Ujevića, Enciklopedije Leksikografskog zavoda i Opće enciklopedije, koje nasljeduje u leksikografskoj pouzdanosti i temeljnom iskustvu – objavljen je 1999. godine, a tiskano izdanje završeno je objavljivanjem 11. sveska 2009. godine. Kao i većina srodnih joj stranih enciklopedija, i današnja je Hrvatska enciklopedija ubrzo preseljena na drugi medij. Internetsko izdanje objavljeno je 2013. kao enciklopedija.hr te se otad redovito revidira, ažurira i dopunjuje. U prethodnih deset godina ažurirano je i revidirano više od 37 000 članaka (od njih gotovo 68 000) iz tiskanog izdanja, a nanovo je napisano oko 2500 članaka, dok je prvi put objavljeno čak 4000 članaka.

U današnjem svijetu, obilježenom gomilanjem i fragmentiranjem informacija, enciklopedija kao struktura i sustav potrebnija je nego ikad. U uvjetima nepregledne količine informacija u virtualnim prostorima, mrežno izdanje opće enciklopedije predstavlja relevantno, usustavljeno i protumačeno znanje. Upravo takva enciklopedija na nacionalnom jeziku može ponuditi i pojačanu nacionalnu sastavnicu, osvježena i proširena sadržajima hrvatske nacionalne baštine i suvremenosti, i vizuru pretvaranja općega u dio nacionalne kulture, čime se ta kultura obogaćuje i razvija.

Knjižicu možete prelistati na: Hrvatska enciklopedija: izabrani članci i u njoj među ostalima pronaći nove ili znatno dopunjene i prerađene članke, o potresima i epidemijama, COVIDU-19, genetičkom inženjerstvu i matičnim stanicama, matematičkim simbolima, paradoksu blizanaca i kvantnoj isprepletenosti, geografiji Kine i Zambije, suvremenim političkim događajima u Afganistanu i Iraku, političkim strankama Francuske i Italije, Putu svile i rusko-ukrajinskom ratu, stanovništvu Hrvatske, pojedinim svemirskim tijelima i vulkanskim otocima, feminizmu i sarmatizmu, kao i biografske članke o hrvatskome konceptualnom umjetniku i kolekcionaru Vladimiru Dodigu – Trokutu, američkoj fotografkinji Diane Arbus, hrvatskoj slikarici Nasti Rojc, američkoj pjesnikinji Louise Glück, hrvatskom kantautoru i pjesniku Tomi Bebiću, francuskoj književnici Annie Ernaux, hrvatskom filmskom redatelju Lukasu Noli, kolumbijskom književniku Gabrielu Garcíji Márquezu, španjolskom slikaru Pablu Picassu. Likovna oprema, fotografije i ilustracije čine zaokruženu cjelinu sa sadržajem, svjedočeći o pomnji u stvaranju i oblikovanju enciklopedijske baštine hrvatskoga naroda koju Leksikografski zavod Miroslav Krleža njeguje već gotovo tri četvrtine stoljeća.

Pučko otvoreno učilište raspisalo je natječaj za zakup prostora u kojem je od 2016. djelovao klub Boogaloo, prema kojem prostor zadržava dosadašnju namjenu, barem do početka najavljene obnove.

piše: Dario Pavičić